PLANIRANJE BUDUĆNOSTI

Posrednim ulaganjima do mirovine

Tihomir iz Svetog Ivana Zeline radi kao serviser, zaljubljen je u ribičiju, na jedan dan alate i štap za pecanje zamijenio je lekcijama o drugom stupu obveznog mirovinskog osiguranja.

„Ljudi izgleda više vode brigu o tome koju će pretplatu odabrati kada im teleoperateri nude, nego o stvarima vezanima uz svoju mirovinu“, kaže u šali.

No, obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) strogo su regulirani, nema nuđenja, nema sugestija – u obzir dolazi isključivo samostalni izbor članova!

Sve to Tihomir saznaje odmah po obilasku prostorija jednoga društva koje upravlja OMF-ovima. Prava na vlastiti izbor treba koristiti.

„Već sada? A da, dođe vrijeme, zadnjih deset godina, i onda je frka panika…idem vidjeti šta je bolje, kako da bude bolja mirovina ili ne znam kaj…klasična priča“, kaže Tihomir.

Ima mnogo opcija za informiranje o radu i ulaganjima fondova, puno načina kako doznati sve što bi Tihomira i druge članove OMF-ova trebalo zanimati.

A prije svega - stanje osobnog računa na kojemu je njihova imovina, tzv. individualna kapitalizirana štednja.

Tvoje pravo da znaš – kako mogu saznati stanje svog računa?

Osobni račun u svom OMF-u može se redovno pratiti direktnim pozivom na besplatni info telefon, prijavom na mrežnu stranicu svojega društva ili putem aplikacije.

Sredstva na osobnom računu ne mogu biti predmet ovrhe, mogu biti nasljedna i ne mogu se podignuti - služe isključivo za isplatu mirovine.

Savjetuje se ažurirati promjene osobnih podataka te redovito provjeravati plaća li poslodavac sve doprinose na vrijeme.

Račun se vodi u obračunskim jedinicama, a zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova obveznog mirovinskog fonda predstavlja ukupnu vrijednost fonda.

Redovna izvješća stižu mailom, SMS-om ili poštom – prema vlastitom odabiru.

„Ma, dajte meni poštom jer bih od silnih poruka i mailova mogao nešto previdjeti“, kaže Tihomir.

DRUGI STUP IZ PRVE RUKE

Obvezni mirovinski fondovi ulažu u obveznice, dionice i druge financijske instrumente s ciljem ostvarivanja pozitivnog prinosa i povećanja vrijednosti štednje svojih članova.

Iako sami ne biraju ulaganja, članovi posredno putem fonda sudjeluju na tržištima kapitala u brojnim zanimljivim i aktualnim temama, između ostalog, razvoja umjetne inteligencije, digitalizacije i novih tehnologija.

Ne osobno, već dajući povjerenje OMF-ovima da prepoznaju dobre prilike.

Kako mirovinska društva prate ulaganja i kompanije u koje ulažu, tako i članovi trebaju pratiti rad društava.

Tvoje pravo na transparentnost – gdje fondovi objavljuju svoja ulaganja?

Struktura ulaganja fondova objavljuje se jednom mjesečno na mrežnim stranicama svih društava za upravljanje OMF-ovima, a dva puta godišnje izvještaji s pregledom svih ulaganja koja čine portfelj određene kategorije fonda.

Portfelj je kombinacija različitih ulaganja kojima fondovi nastoje povećati vrijednost imovine svojih članova kroz ostvarene prinose.

Čine ga domaće i inozemne dionice, državne, korporativne i municipalne obveznice, udjeli u investicijskim fondovima te drugi dozvoljeni instrumenti. Takva struktura ulaganja omogućuje optimalnu diversifikaciju, smanjenje rizika i stabilniji dugoročni prinos.

„A što ako OMF-ovi pri ulaganju u dionice nešto fulaju?” - pita se Tihomir. Drugim riječima, zanima ga koji je sustav kontrole i osiguranja njegovih sredstava.

Tvoje pravo na transparentnost – ulaganja mog OMF-a

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) samostalni je i neovisni regulator koji nadzire i rad mirovinskih društava. Redovito objavljuje mjesečna, kvartalna i godišnja izvješća o njihovom poslovanju na svojim mrežnim stranicama.

OMF-ovi kontinuirano prate kretanja na tržištima kapitala i buduća očekivanja te, ovisno o procjenama, donose odluke o ulaganjima i rebalansu portfelja.

Kroz takvo upravljanje i diversifikaciju, nastoje postići optimalan prinos uz kontrolirani rizik.

„Znači, ako ja vidim da vi ulažete, ne znam, u nešto što mi se ne sviđa, mogu se prebaciti u neki drugi OMF. Na primjer, ako želim da se više ulaže u tehnologiju, zelenu energiju ili turizam“, zaključuje Tihomir.

Ulaganja mogu biti jedan od faktora na osnovu kojega bi on samostalno birao OMF kojem će dati povjerenje za investiranje njegove mirovinske štednje iz koje će jednog dana dobivati mirovinu iz 2. stupa.

Sredstva iz drugog stupa namijenjena su isključivo za isplatu mirovine, čija će visina ponajprije ovisiti o iznosu uplaćenih i kapitaliziranih sredstava, ali i o vrsti i obliku odabrane mirovine.

Tvoje pravo na odabir – želim taj fond i tu kategoriju!

Četiri su društva u Hrvatskoj koji upravljaju OMF-ovima, mogu se mijenjati iz jednoga u drugo u prve tri godine članstva s naknadom, nakon treće godine bez naknade.

Društvo se, kao i kategorija fonda, može promijeniti na šalteru Središnjeg registra osiguranika (REGOS) u poslovnicama FINA-e, u Mirovinskim informativnim centrima ili putem sustava e-Građani.

Dopušteno je jednom godišnje promijeniti kategoriju unutar istog društva ili prijeći u OMF kojim upravlja drugo mirovinsko društvo, a postoje 3 kategorije – A, B i C.

Kategorije se međusobno razlikuju po investicijskoj strategiji, rizicima i uvjetima članstva ovisno o dobi.

Što se investicijske strategije i rizika tiče - kategorija A, u kojoj je Tihomir, na duge staze donosi veći očekivani prinos, ali i veću razinu rizika jer uključuje veći udio dioničkih ulaganja.

Kategorija B je umjerenog rizika zbog umjerenije investicijske strategije, pa je stoga i s dugoročno umjerenijim očekivanim prinosima.

C kategorija je s najmanjim rizikom, ali i nižim očekivanim prinosom u dužem roku jer se imovina pretežito ulaže u niskorizična ulaganja, npr. u obveznice ili depozite.

„Ako sam ja dobro shvatio, oni će svakako ulagati, ali je samo pitanje koliko će onda od te „zarade“, odnosno prinosa, pripasti meni i „vidjet“ se na mirovini jednog dana. Na dugi rok očekuje se više ako sam u A, ako sam u B nešto srednje, ako sam u C praktički ono minimalno“, pretpostavlja Tihomir.

Njegov sin navršio je 18 godina. Pred njim je još školovanja, ne razmišlja o stalnom zaposlenju, a kamoli mirovini koja mu je, kao i mnogim mladima – apstraktan pojam.

„A ako moj Jan odradi neki honorarni posao ili tako nešto, što onda? Prijavljuje li se? Što radi?“ – pita se Tihomir kako bi sinu dao što bolji savjet.

Mlađi od 40 godina koji prime prvu uplatu dohotka na temelju nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, nekog drugog dohotka ili naknade - postaju osiguranici u drugom mirovinskom stupu.

Prvo zaposlenje – prvi koraci

Mjesec dana od prvog zaposlenja samostalno se može odabrati društvo i kategorija fonda – A, B ili C.

Ne odluči li se samostalno, REGOS automatski raspoređuje u mirovinski fond kategorije A pod upravljanjem jednog od mirovinskih društava.

Član obveznog mirovinskog fonda kategorije A može u njoj ostati ako mu je do referentnog dana ostalo deset ili više godina. Iznimno, ako preda osobni zahtjev REGOS-u, može i dalje ostati u toj kategoriji ako mu je do ispunjena uvjeta za starosnu mirovinu ostalo pet ili više godina.

Ako se propusti podnijeti zahtjev za ostanak u kategoriji A, iako je već REGOS člana rasporedio u kategoriju B, u nju se može vratiti ako je do ostvarivanja prava na mirovinu ostalo pet ili više godina.

Nekoliko sati poduke – i Tihomir napušta prostorije jednog društva za upravljanje OMF-ovima. Sve informacije, kaže, moraju mu se "slegnuti".

Razumljivije mu je što, gdje i kako se ulaže, a drugi dan na poslu podijelio je svoja iskustva.

„Kad nekoga pitaš u kojem je fondu, ljudi ne znaju. Negdje si, ne znaš, baš te briga, zaposlio si se i to je to. Pojma nemaju, a kamoli u kojoj su kategoriji! Još smo mi na radionici bili super!“ – zadovoljan je Tihomir.